Prema Svetom pismu, zbor angela obuhvata devet nebeskih činova, čji je artistratig Mihailo vojvoda. Njegovo ime govori da on poseduje „neobičnu, besprimernu duhovnu silu“ i na jevrejskom jeziku znači „ko je ravan Bogu“.
Arhangel Mihailo se smatra čuvarem pravoslavne vere i borcem protiv verske jeresi. Poštuje se kao iscelitelj, borac i ratnik, čija se pomoć priziva i pod čiju se zaštitu stavljaju narodi i zemlje.
Kult arhangela Mihaila potiče iz 3. veka i razvio se najpre u Frigiji. Prema opštem verovanju, arhangel Mihailo prihvata duše umrlih i mereći dobra i zla dela njihova na zemlji, šalje ih u raj ili pakao.
Sabor Svetog Arhangela Mihaila i ostalih nebeskih svetaca spada u nepokretne praznike i jedna je od najčešćih slava u našem narodu. Po broju ljudi koji ga slavi kao krsnu slavu, nalazi se na drugom mestu.
Zaštitnik je loze Nemanjića, slava je Saborne crkve u Beogradu. Veruje se da ovaj zimski svetac luta prerušen u prosjaka kako bi nevernike usmerio na pravi put, a nevoljnicima pomogao.
A veruje se i da se pomoću vremenskih uslova na ovaj dan može odrediti kakva će biti godina. Postoji i izreka: „Kakvo je vreme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cele zime i proleća“.
U nekim krajevima Srbije smatraju ga i zaštitnikom stočara.